Skandijev oksid

Skandijev oksid
Kemijska formula skandijeva oksida je Sc2O3. Priroda: bijela krutina. Ima kubičnu strukturu seskvioksida rijetke zemlje. Gustoća 3.864. Talište 2403 stupnjeva ± 20 stupnjeva. Netopljiv u vodi, topiv u vrućoj kiselini. Dobiva se toplinskim razlaganjem skandijeve soli. Može se koristiti kao materijal za isparavanje za oblaganje poluvodiča. Napravite solid-state lasere promjenjive valne duljine, televizijske elektronske topove visoke razlučivosti, metalhalogene svjetiljke itd.
Skandijev oksid (Sc2O3) jedan je od najvažnijih proizvoda u skandijevim proizvodima. Njegova fizikalna i kemijska svojstva slična su onima oksida rijetkih zemalja (kao što su La2O3, Y2O3 i Lu2O3), tako da su proizvodne metode koje se koriste u proizvodnji vrlo slične. Sc2O3 može proizvesti metalni skandij (Sc), proizvode različitih soli (ScCl3, ScF3, ScI3, Sc2 (C2O4) 3, itd.) i razne legure skandija (serije Al-Sc, Al-Zr-Sc). Ovi skandijevi proizvodi imaju praktičnu tehničku vrijednost i dobre ekonomske rezultate. Zbog nekih karakteristika Sc2O3 naširoko se koristi u aluminijskim legurama, električnim izvorima svjetlosti, laserima, katalizatorima, aktivatorima, keramici i zrakoplovstvu, a njegovi razvojni izgledi su vrlo široki.
U 1970-ima, Kina je počela razvijati Sc2O3 proizvode, a kilogramski proizvodi su ušli na tržište. U 1980-ima, kineska proizvodnja Sc2O3 dosegla je vrhunac, s proizvodnjom koja je dosegla više od 100 kg, uglavnom izvozeći u Japan i Sjedinjene Države. Od 1990-ih Rusija je proizvela veliki broj proizvoda Sc2O3 i izbacila ih na međunarodno tržište po niskoj cijeni, što je ozbiljno utjecalo na proizvodnju skandijeva oksida u Kini, čineći proizvodnju Sc2O3 na niskoj točki, a mnoga proizvodnja linije su u prekidu, zbog čega se kineski kapacitet i proizvodnja smanjuju. Međutim, posljednjih godina, razvoj Sc-Al legura i materijala za električne izvore svjetlosti u Kini potaknuo je razvoj industrijske proizvodnje Sc2O3. Kina je bogata izvorima skandijuma. Prijavljeno je da industrijske rezerve skandijuma u svijetu trenutno iznose oko 2 milijuna tona, au Kini ga ima oko 600000-650000 tona, što čini oko 30 posto ukupnog svjetskog sadržaja.